Edukator i rehabilitator

Blog za pomoć roditeljima i razmjena iskustva sa kolegama u radu sa djecom s posebnim potrebama.

Grafomotorika

Najčešća pitanja roditelja su Kada započeti pisanje? Kada će moje dijete moći pisati? Razvoj grafomotoričke sposobnosti započinje u uzrastu od 18 mjeseci i traje do polaska u školu kada mogu da se uoče određeni problemi ako postoje. Grafomotorika je važna za razvoj dodatnih sinapsi u mozgu, a samim tim i za razvoj djetetovih potencijala. Pisanje je veoma zahtjevan proces koji podrazumjeva razvijenu motoriku šake, koordinaciju pokreta i koordinaciju oko-ruka. Da bi započeli pisanje treba učvrstiti pokrete. Vježbanje započinjemo razvijanjem fine motorike. Kod većine djece sa teškoćama u razvoju nije dovoljno razvijen pincet hvat (hvat između palca i kažiprsta) te trebamo vježbati i ojačati pincet hvat. Primjer DSCF7985 DSCF7992 Nezrela vizuelna percepcija, govorno-jezički poremećaji, kratkotrajna pažnja su ometajući faktori kod djece s teškoćama u razvoju, te će stoga i pisanje ići sporije, samo vježba, istrajnost može dovesti do napretka u grafomotorici. Poslije vježbe za pincet hvat možemo preći na škrabanje po papiru debelom olovkom, folmasterom i drugim priborom koji je lakši za manipulisanje, uz fizičko vođenje a kasnije i samostalno. Koristimo se raznim bojama jer bude interes za rad. Kada dijete već samostalno vlada olovkom i kada pravilno drži olovku (palcem, kažiprstom i srednjim prstom) radimo orjentaciju na papiru spajanjem tačaka (nacrtamo jednu tačku na vrhu lista i drugu na dnu lista dijete treba da spoji te dvije tačke) ili spajanjem jednakih oblika. Veoma važno da povlačenje linija uvijek ide odozgo prema dole i da počinjemo sa papirom većeg formata a kako dijete postaje spretnije smanjujemo i format papira. Pisanje kose, prave linije i luka dolazi tek kada je dijete već usvojilo orjentaciju na papiru i samostalno spaja tačke, te oblike koje smo mu zadali, sada mu možemo iscrtavati isprekidane kose, prave i zakrivljene linije te ima zadatak da samostalno spaja te crtice ili tačke. Nakon što je dijete ovladalo ovim tehnikama možemo preći na pisanje slova. Najprije se obrađuju velika štampana slova a onda mala štampana slova te krećemo od jednostavnijih kao npr. slova I. Moramo voditi računa o ispravnom smjeru pisanja svakog slova. Svako slovo povezati sa predmetom iz okoline dostupne djetetu.

(Literatura: MENSA-NTC SISTEM UČENJA, Dr. Ranko Rajović- 2009; Edukacija i socijalizacija učenika usporenog kognitivnog razvoja, Š. Mešalić, A. Mahmutagić, H. Hadžihasanović-2004; http://public.carnet.hr/~dukocanj/; http://www.centarsm.co.rs/SavetiDecaGrafomotorika.htm).

Komentariši »

Lopte


Lopte su idealne za one koji imaju poteškoća sa koordinacijom i ravnotežom. Postavljanje vlastitog tijela na nestabilnu podlogu i izvođenje vježbi na takvoj podlozi zahtijeva ravnotežu, a održavanje ravnoteže aktivira duboke stabilizirajuće mišiće koji su inače zapostavljeni i ne aktiviraju se uobičajenim vježbanjem na spravama. Većina takvih mišića je u lošem stanju, pogotovo kod osoba koje puno sjede što rezultira problemima s kralješnicom i ozljedama zglobova. Loptom možemo prevenirati ili rehabilitirati sve takve poremećaje sistema za kretanje. Osim što se vježbama na lopti jačaju mišići, poboljšava se i propriocepcija – osjećaj kretanja tijela u prostoru i u odnosu na samog sebe. Bolja propriocepcija dovodi do smanjene mogućnosti padova i ozljeda. Lopta daje veću slobodu kretanja i veću mogućnost izražavanja kreativnosti od svih ostalih sprava i pomagala za vježbanje. Vježbanje uz pomoć lopte je i vrlo zabavno, a mogućnosti izmišljanja novih vježbi su neograničene. Može se koristiti kako za grupno vježbanje, tako i za individualno. Vježbanje na lopti pozitivno djeluje na razvoj snage i fleksibilnosti, poboljšava aerobnu sposobnost organizma te smanjuje stres i pridonosi dobrom osjećanju.
Većina lopti atestirana je da podnosi opterećenja od 300 kg. Napravljene su od materijala koji su otporni na oštećenja i ne pucaju. Ako i puknu, polako će se ispuhati i neće uzrokovati ozljedu.
Preporučuje se korištenje lopte umjesto stolica u školama cijelog svijeta. U mnogim europskim zemljama to se već i dogodilo. Isto tako, u mnogim firmama zaposlenicima omogućavaju da sjede na lopti umjesto na klasičnoj uredskoj stolici.

Primjeri vježbi sa loptom

Lopte sa malim projekcijama na površini omogućuje dodatni poticaj taktilnom i ugodnom masažom. Prikladne su za djecu zbog lakšeg rukovanja (hvatanja- bacanja), učenja boja, te za razvoj taktilne percepcije.

Izvor: http://www.gymnic.com/toys/
http://www.studioimpuls.net/lopta.htm

1 komentar »

Razvoj fine motorike

Za razvoj fine motorike koristimo:
– plastelin (pravljenje dubina, valjanje, pravljenje jednostavnih oblika-kugla, zabadanje štapića u plastelin i sl.;
– perle (nizanje, skidanje perli sa drvenog štapića);
– cijepanje papira;
– rezanje papira makazama;
– papir i bojice;
– posuda sa mjehurićima i štapić za puhanje;
– redanje štipaljica na rub kutije;
– staviti bombonu na dlan i djelimično zatvoriti dlan tako da dijete koristi pincet hvat;
– koristiti prekidač (paljenje i gašenje svjetla);
– doticanje palca sa ostalim prstima na ruci;
– veća mekana tkanina (pokriti glavu djeteta tako da je dijete sklanja sa glave).
– razne slagalice.

Komentariši »

Razvoj grube motorike

Vježbe koje radimo za razvoj grube motorike su:
– samostalno hodanje
– stajanje na jednoj nozi
– pljeskanje rukama
– sunožno poskakivanje
– bacanje, šutanje, guranje, hvatanje gumene lopte promjera 20-25 cm.
– hodanje uz stepenice bez ograde
– njihanje već napravljenih perli
– dominantnost jedne ruke.

Komentariši »

%d blogeri kao ovaj: